Putin gomila vojsku na granici s Ukrajinom, Lukašenko uputio najopasniju prijetnju do sada!

Situacija na krajnjem istoku Europe sve je užarenija. Na vanjskim granicama EU prema Bjelorusiji problem s migrantima izmiče kontroli i prijeti ne samo humanitarnom nego i ozbiljnom političkom krizom, a istovremeno stižu uznemirujuće informacije o novom gomilanju ruskih trupa na ukrajinskoj granici, ali i prebacivanju ruskih snaga prema bjeloruskim granicama.

Osim toga, ruski bombarderi počeli su nadlijetati Bjelorusiju, a prema sporazumu o saveznoj državi Rusije i Bjelorusije, koji se sve više aktivira kako Lukašenko ima problema s održavanjem na vlasti, Moskva će preuzeti kontrolu i nad bjeloruskim granicama prema Europi.

Lukašenko prijeti osim migrantima i time da će obustaviti tranzit ruskog plina kroz Bjelorusiji prema EU-u. Američki izvori, pozivajući se na informacije iz tamošnjih vojnih i obavještajnih krugova, tvrde da Rusi prebacuju dodatne vojne snage u područje u Smolenskoj regiji, koja se naslanja na Bjelorusiju, a nije daleko ni od Ukrajine.

image

U Kijevu kažu da je na njihove istočne granice Rusija dopremila 90 tisuća vojnika te da stalno razmješta svoje trupe uzduž ukrajinske granice. Američki državni tajnik Antony Blinken izrazio je zabrinutost zbog ruskog zveckanja oružjem uz ukrajinsku granicu. Blinken je upozorio Moskvu da ne ponavlja grešku iz 2014. godine (tada je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim, a tada je počela i proruska pobuna na Donbasu koju Moskva podržava, a stanovnicima tamošnjih dviju fantomskih paradržavnih tvorevina podijelila je ruska državljanstva).

– Ne znamo točno što Rusija smjera, ali znamo kako ona funkcionira. Ako želi ponoviti 2014. godinu, radi veliku grešku – rekao je Blinken na sastanku s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom.

image
image

Blinken je obećao vojnu pomoć Ukrajini te izjavio da SAD podržava suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Iz Moskve su na to odmah reagirali pa je kremaljski megafon Dmitrij Peskov kazao da Rusija na svom teritoriju ima pravo premještati svoje vojne snage koliko i kad god hoće te da joj to nitko ne može zabraniti, a njegova kolegica iz Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova komentirala je da “američke optužbe nemaju veze sa stvarnošću”.

Osim toga, u Moskvi kažu da ruska armija uvježbava obranu od napada sa zapada, a prorežimski mediji tvrde da NATO ugrožava i prijeti Rusiji gomilanjem svojih snaga uz njezine granice i granice njezinih saveznika, očito tu misleći na Bjelorusiju. Napokon, ruska i bjeloruska armija, a sudjelovala je i Srbija, jesenas su imale velike vojne vježbe nedaleko od poljske granice. No, ne smiruje se ni na “migrantskom planu”.

Zemlje EU koje graniče s Bjelorusijom i koje su prve na udaru “Lukašenkove rute” optužuju Rusiju da potiče režim u Bjelorusiji u “švercu migranata” kako bi destabilizirali EU. Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis kaže kako “Minsk koristi migrante u hibridnom ratu protiv EU”, a poljski premijer Mateusz Morawiecki još je izravniji te tvrdi kako Lukašenko “samo izvršava Putinove naredbe”. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će za kojih mjesec dana otići s te pozicije, u telefonskom je razgovoru (i to, čini se, na ruskom) zamolila Putina da on utječe i apelira na Aleksandra Lukašenka da prestane s “transportom” migranata prema EU.

image

Ruski predsjednik joj je benevolentno odgovorio da Rusija s tim nema veze te da su optužbe na njihov račun neutemeljene te joj je sugerirao da “Bruxelles to riješi u direktnom razgovoru s Lukašenkom”, kao jedinom pravom adresom za tu problematiku. Naime, uz Poljsku i baltičke države upravo je Berlin najglasniji u pozivima za što jače sankcije za Lukašenka, pogotovo jer je velikoj većini migranata koji stižu kroz bjeloruske močvare i šume upravo Njemačka krajnji cilj.

image
image

Lukašenko je zato poručio – “Što ako im ja zatvorim dovod plina!? Što će oni onda!? Preporučio bi Poljacima i ostalima bezglavcima da prvo razmisle prije nego počnu baljezgati o nama”.

Naime, kroz Bjelorusiju prolazi plinovod kojima se s nalazišta Jamal u Sibiru Poljska i Njemačka opskrbljuju ruskim plinom. Dakle, kriza eskalira, a Lukašenko ne samo da ne misli prestati, nego i dodatno prijeti.

Mada i ova prijetnja može biti u “korist” ruskih nastojanja da natjeraju Berlin i Bruxelles da daju odobrenje plinovodu Sjeverni tok 2. Litva i Latvija zatražile su pomoć Frontexa da se lakše nose s navalom migranata, dok Poljska kaže da se, za sada, sama može nositi s problemom te da je poslala još oko šest tisuća vojnika na granicu.

Zbog sve napetije situacije iz EU poručuju da će pojačati sankcije protiv Bjelorusije, njezinih tvrtki i dužnosnika te njezinih turističkih agencija i avioprijevoznika Belavije. Tu je zanimljiva situacija jer su dvije trećine njezine flote zrakoplovi uzeti na leasing iz zemalja EU, pogotovo Irske. Te zemlje, navodi se, neće produljivati ugovor s Belavijom, ali kažu da bi raskid sadašnjeg ugovora bio “vrlo kompliciran i nepovoljan po iznajmljivača”.

image
image

Sankcije bi mogle, piše američki Bloomberg, zahvatiti i najveću rusku državnu aviokompaniju Aeroflot, koju optužuju da se bavi prebacivanjem migranata iz Afrike i s Bliskog istoka u Minsk, odakle uz pomoć bjeloruskih vlasti pokušavaju prijeći u Poljsku, Litvu ili Latviju. Osim Aeroflota, na popisu bi se mogao naći i Turkish Airlines te sirijska kompanija Cham Wings zbog iste stvari.

No iz Aeroflota odmah su reagirali i opovrgnuli da se bave prebacivanjem migranata, pa su čak najavili i tužbe protiv onih medija koji ih za to optužuju te napominju da je tek 19 građana s Bliskog istoka preko Moskve išlo za Minsk, jer svima treba ruska tranzitna viza. Ruski mediji pišu kako je nakon informacije o mogućim sankcijama Aeroflotu na moskovskoj burzi uočen blagi pad njihovih dionica. I SAD se priključuje sankcijama protiv Bjelorusije, mada bi ih Washington uveo tek od početka prosinca, a EU će to učiniti ovih dana, čim se usuglasi svih 27 zemalja članica.

image
image

(Izvor:Jutarnji.hr)