Plenković: Rast ove godine 9 posto! Proračun za 2022. 164,5 milijarde kuna

Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna, rekao je u četvrtak u uvodu Vladine sjednice premijer Andrej Plenković.

– Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 9 posto, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine –  rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, rebalansom državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je. 

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3 posto BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto u 2022., 78 posto BDP u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024 godini.

Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je Plenković.

– Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske politike prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije – rekao je Plenković.

Istaknuo je da je sve to omogućilo Hrvatskoj fiskalni prostor za reakciju u krizi, a da projicirane stope rasta za ovu i iduće godine svjedoće o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva. 

Prijedlogom rebalansa deficit proračuna opće države 4,5 posto BDP-a

Vlada je  poslala u saborsku proceduru i rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim je proračunski deficit opće države podignut s ranije projiciranih 3,8 na 4,5 posto, uz rast prihodne strane za 3, a rashodne za 6 milijardi kuna te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a. 

– Radeći završne pripreme za proračun i za rebalans, u ovom trenutku prema izračunima procjenjujemo da bi realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. čak bio nešto viši od onoga što smo komunicirali do sada, odnosno trebao bi biti 9 posto, čime smo se odmah, u munjevitom roku vratili s pada BDP-a prošle godine od 8 posto. To je jako dobro postignuće, time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019. godine – rekao je premijer.

Dodao je i da to govori o snazi hrvatskog gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire one dinamike koju se priželjkuje.

Podsjetimo, prethodno je bila projicirana stopa rasta BDP-a za ovu godinu od 5,2 posto.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna.

Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. 

Podsjetimo, Vlada je proračun za ovu godinu prvotno planirala uz deficit konsolidirane opće države od 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, a rebalansom proračuna u lipnju projekcija tog deficita podignuta je na 15,3 milijarde kuna odnosno na 3,8 posto BDP-a.

Temeljem takvog kretanja fiskalnog salda, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-a u 2021. godini biti smanjen za 4,2 postotna boda u odnosu na kraj 2020. te će iznositi 83,1 posto BDP-a. Također, projicira se prosječan godišnja stopa inflacije u 2021. na 2,4 posto, uz stopu nezaposlenosti od oko 7,5 posto.

Marić: Značajna korekcija rasta BDP-a

Po riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, za ovu godinu planira se značajna korekcija procjene rasta s originalno planiranih 5,2 na 9 posto, pri čemu sve komponente BDP-a bilježe više procjene rasta, izuzev investicija i to u segmentu privatnih investicija izvan građevinskog sektora.

Pritom se, naglasio je Marić, planira povećanje prihoda od poreza i doprinosa za 2,2 milijarde.

To povećanje prihoda više je nego nadomješteno povećanjem rashoda, istaknuo je Marić te dodao da se najveće povećanje rashoda za 7,05 milijardi kuna, odnosi na Ministarstvo obrane, obzirom da će se do kraja godine platiti prva rata nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova.

– Taj izdatak od 2,4 milijardi kuna u ovoj godini ne ulazi u rezultat (konačni fiskalni saldo) sukladno europskoj metodologiji, već on ulazi u onoj godini kada dolazi do isporuke aviona. Dakle, sve kategorije rashoda utječu na rezultat izuzev najveće stavke, nabave zrakoplova, koja ima efekte prije svega 2023. i 2024. godine. No, taj iznos uključen je u javni dug 2021 –  pojasnio je Marić.

Znatan skok rashoda bilježit će i Ministarstvo zdravstva, za 1,6 milijardi kuna, čime će se ukupni transferi iz proračuna i HZZO-a, povećati na 9 milijardi kuna. 

Veći rashodi bit će do kraja godine i Ministarstvo financija, najvećim dijelom zbog kamata i doprinosa EU proračunu, potom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zbog druge indeksacije mirovina, Ministarstvu poljoprivrede zbog najavljenih potpora za stočare i dr.

Svi ostali resori su manje-više ne istim razinama rashoda, kazao je Marić, dok najveće smanjenje rashoda bilježi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, 237 milijuna  kuna manje u odnosu na raniji plan,  jer se neće uspjeti do kraja godine realizirati plan obnove.

Osvrnuvši se na projicirani deficit opće države od 4,5 posto BDP-a, odnosno 18,9 milijardi kuna u apsolutnom iznosu, Marić je istaknuo da nema puno zemalja koje, unatoč visokim razinama deficita, bilježe njegovo smanjenje u odnosu na 2020. Hrvatski proračunski deficit, naime, lani je iznosio 27,9 milijardi kuna ili 7,4 posto BDP-a.

Prijedlog rebalansa će odmah biti upućen u Sabor i već u srijedu bi trebao biti raspravljen u Saboru, kazao je ministar Marić.