Predsjednik Vlade Andrej Plenković: “Hrvatska 50 milijardi kuna u plusu u odnosu na uplaćena sredstva u EU proračun!”

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u četvrtak je da je Hrvatska već osam godina članica EU, da ima iskustvo i da ju se uvažava te da nismo ušli u EU da uzmemo što više novaca, nego su bitne vrijednosti i načela na kojima EU projekt počiva.

Naglasio je da EU počiva na demokraciji, zaštiti ljudskih prava, vladavini prava, tržišnom gospodarstvu i na najbitnijem – na kršćanskom načelu solidarnosti, koje je protkano kroz sve EU politike.

Premijer je u četvrtak u Opatiji otvorio dvodnevnu hibridnu konferenciju “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU – Nove prilike”, na kojoj će biti predstavljen Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti, rezultati i aktualnosti u provedbi projekata i novi izazovi.

Hrvatska 50 milijardi kuna u plusu

Predsjednik Vlade kazao da je odnos uplaćenih novčanih sredstava u proračun EU i novčanih sredstava koje smo dobili iz EU – oko 50 milijarda kuna u plusu za Hrvatsku.

Spomenuo je primjer covid-krize kad su države-članice EU stale skupa, uložile u zaštitnu opremu, mjere, kontrolu, istraživanja koja su omogućila cjepivo i postupno vraćanje normalnom životu.

Rekao je da su zemlje tranzicije, srednje i istočne Europe živjele u sustavima koji nisu bili demokratski te da im je glavna odrednica kako uhvatiti korak s onima koji su se razvijali u demokratskom okruženju i stekli viši stupanj razvoja. Plenković je procijenio da ćemo taj korak uhvatiti oko 2030.

Podsjetio je da nas je pandemija covida lani koštala 35 milijardi kuna, a štete od dva razorna potresa 129 milijarda kuna, naglasivši da je za razvoj Hrvatskoj u novom razdoblju iz EU osigurano 25 milijarda eura.

Smatra da je važno na dobro organiziran način pokazati građanima dodatne vrijednost članstva Hrvatske u EU.

“Taj je okvir za nas važan sada kada imamo svojevrsni politički mir, netom održane lokalne izbore i Vladu koja ima tri godine do idućih parlamentarnih izbora, što je gotovo jedinstven slučaj”.

Rekao je da to obvezuje čvrstu i stabilnu parlamentarnu većinu, koju ništa neće srušiti i temelji se na povjerenju i trokutu HDZ-a, zastupnika manjina i liberalnih stranaka. Drži da će taj okvir će ostati stabilan sljedeće tri godine.

Plenković je rekao da je Hrvatska je premostila krizu bez lomova, otpuštanja radnika, da je prošla turistička sezona je bila dobra koliko je mogla biti, a da je ovogodišnja iznad očekivanja.

Pet ciljeva gospodarskog rasta

Naveo je da će gospodarski rast biti iznad projekcija te da u tom kontekstu postoji pet ciljeva – veća konvergencija s razvijenima od nas, da sve što radimo s EU fondovima potakne ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, zelena i digitalna tranzicija, da dobivena sredstva budu dobar dio onoga što se želi postići u lokalnim sredinama te dizanje standarda hrvatskih građana.

Plenković je rekao da su odlučili da ostavština mandata ove Vlade budu schengenski prostor i euro područje. Smatra da je važno da oni koji razumiju objasne onima koji ne razumiju zašto je to važno kao i koje prednosti donose. Dodao je da sve političke stranke imaju odgovornost da u tome daju svoj doprinos.

Plenković je još rekao da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti drugačiji, novi instrument, da će se zahtijevati brzina, a kraći je rok i pozvao je sve da surađuju i da projekti budu kvalitetni.

Marić: Hrvatska 2023. mora biti kadra uvesti euro

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak kazala je da je iza nas izuzetno uspješna godina u kontekstu korištenja fondova EU. Izradili smo niz važnih akata, stvorili novi okvir za regionalni razvoj i korištenje fondova EU, a pred nama je razdoblje u kojem je osigurano nikad više sredstava, rekla je.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je kazao da je na početku mandata jedan od strateških ciljeva Vlade bila konsolidacija javnih financija te da je uvođenje eura ovisilo o ispunjenju više uvjeta. Moramo učiniti sve da Hrvatska 2023. bude kadra uvesti euro, zaključio je Marić.

Konferencija je nastavljena predstavljanjem novih prilika iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. : Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“ i „Integriranog teritorijalnog programa“, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“ i Programa ruralnog razvoja – Nacionalnog strateškog plana ZPP-a.

Organiziralo ju je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao priliku za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje radi učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju, u kojem je Hrvatskoj dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.