Horvat: ‘Milanović je u godinu dana jednom došao u Petrinju, ja sam tamo triput tjedno…‘

Ministar graditeljstva Darko Horvat gostovao je u ponedjeljak navečer u RTL Direktu te je odgovarao na pitanja Zorana Šprajca o obnovi nakon potresa koja nikako da se zahukta.

Na početku se osvrnuo na upozorenje predsjednika Republike Zorana Milanovića da ćemo izgubiti Petrinju ako obnova ne bude brža.

– Kad predsjednik godinu dana nakon potresa odluči jednom posjetiti Petrinju, mislim da je Petrinjcima poslao jasnu poruku. Ja sam u Petrinji tri puta tjedno i sve brojke koje je gospodin Medved izrekao u kameru su točne. Imamo li bilo kakvu potrebu da umjesto ovakvih ruševina obiđemo kuće koje su obnovljene, ja sam spreman s kamerom bilo koje televizije. Uklonili smo 285 objekata koji prijete zdravlju i sigurnosti ljudi. Nakon izvješća nadzornih inženjera generirat će se odluke kojima će oni koji su bili vlasnici kuća dobiti pravo na izgradnju nove. Zakon jasno veli koja kvadratura, tipska rješenja su napravljena i ovi projekti koji ste imali prilike vidjeti da se grade su od Ministarstva dobili potvrdu tipskog projekta. Ništa se na Banovini neće dogoditi ili neće graditi, a da sutra to poslije mene neće moći legalizirati, rekao je Horvat.

U nastavku prenosimo ostatak intervjua.

Kada možete najaviti prvu novonapravljenu kuću ili zgradu?

– Privatne donacije nisu trebale proces javne nabave. Ono što će država raditi morat će se ugovoriti u sustavu. Tokom 10. mjeseca raspisat će se prvi pozivi kroz koje će se ugovarati tipska rješenja određene kvadrature, koliko će vremena trebati, ne ovisi samo o isključivo o ministru koji je odgovoran i ne bježi od toga da je odgovoran. Proces i pravila ponašanja u trošenju proračunskog novca su jasna i mi ćemo ih poštivati.

Gospodin Vanđelić danas je imao jedan javni nastup u kojem je rekao da od 13 tisuća zahtjeva za obnovu, Ministarstvo je izdalo samo tri posto rješenja. Dakle, jasno kaže da ste vi usko grlo obnove.

– Jasno smo rekli da kompletni teret administrativni preuzimamo na sebe da bismo ga maknuli od građana. Sve podatke i verificirane informacije koje postoje u državnim registrima pribavljamo sami. I Grad Zagreb i županije i gradovi koji posjeduju registre u kojima se nalaze akti na temelju kojih se nekad moglo graditi, pozvani su da te akte dostave. Službenici Ministarstva dnevno komuniciraju i s Petrinjom i Siskom i Glinom i Zagrebom da bismo pribavili dokumentaciju i generirali pravo sukladno pozitivnim hrvatskim propisima.

Ovo zvuči kaotično i problematično. Još uvijek morate tražiti neke papire.

– Oni koji razumiju sustav i decentraliziranu državu kakva je RH, i u Petrinji i Sisku i Glini postoji registri lokalne države unutar kojih su pohranjeni oni dokumenti koji su se izdavali temeljem kojih se gradilo.

Znači, to se ništa nije raščistilo, u tome je problem. Ovih 3 posto rješenja, vi dakle imate opravdanje opet u drugim institucijama.

– Mi kao resorno ministarstvo ne tražimo nikakvo opravdanje. Potres se dogodio u Hrvatskoj, neki problemi koje pokušavamo raščistiti su stari više od 30 godina. Naša je želja i ja kolokvijalno mogu reći da ni mi nismo zadovoljni s tempom obnove, zbog toga je želja rekonstruirati zakonodavni okvir i neke stvari koje se paralelno ne mogu rješavati, jednostavno zaobići, ali pravno legitimno.

Ide izmjena zakona o obnovi. Najveći su problem pravno-imovinski odnosi. Što to znači, u kojem se smislu to mijenja?

– Znači da mi u trenutku kada izdajemo rješenje, moramo ili zaobići neriješen pravno imovinski odnos ili taj problem rješavati. I u poslijeratnoj obnovi i obnovi nekih područja koji su dio bliže povijesti nisu se raspetljavali ti odnosi. Naknadno su se rješavali, pravo koje dajemo onima koji imaju pravo na obnovu definirano je iznosom sredstava i određenim vremenskim rokom. Da bismo bili sigurni u što ulazimo, nama je ključna i referentna točka projektant, struka kojoj vjerujemo, koja je generirala pravila ponašanja i ovih zadnjih šest mjeseci dokumentacija koja je nastala, nju je generirala struka i tome ćemo vjerovati. Ove crvene, žute i zelene naljepnice lijepili su ovlašteni inženjeri građevine, ljudi koji tad nisu pitali čije je to niti je li legalizirano. Tim procesom moramo startati proces obnove – rekao je Horvat za RTL.

Ali ja pitam u kojem će se smislu izmijeniti zakon da se ubrza rješavanje pravno imovinskih odnosa? U nekoj zgradi ne zna se tko su vlasnici dijelova zgrade, neki stanovnici na katu imaju crvenu naljepnicu i žele obnovu, neki na nižim katovima imaju zelenu pa nisu zainteresirani za obnovu. Ovi sa zelenom blokiraju… Kako ćete to riješiti?

– Mi nekoliko takvih lokacija imamo u Zagrebu, zgrade koje su do te mjere uništene da su projektanti rekli da se moraju ukloniti. S obzirom da nemamo suglasnost vlasnika, mi u proces uklanjanja ne možemo ići. Moramo iznaći pravno legitiman mehanizam gdje nećemo morati inzistirati na suglasnosti, već će institucija države reći da se hitno mora ukloniti i to će biti relevantna informacija ako danas-sutra dođe do sudskog procesa. Mislim da je to pristup koji je pravno utemeljen i provediv i da će uvelike doprinijeti samoj obnovi.

Spominjali ste da će trebati utvrditi tko je imao mjesto boravišta ili prebivališta na dan potresa. Kako to utvrditi?

– To je danas definirano samim zakonom. No međutim, registar unutar MUP-a koji nam verificira mjesto prebivališta i na samoj osobnoj iskaznici bila ona važeća ili nevažeća…

Ali tu vam ne treba izmjena zakona?

– U tom ćemo segmentu zakon morati mijenjati jer mi u ovom trenutku bismo automatizmom mogli generirati hrpu odluka kojima bismo odbili zahtjev jer nam građani nemaju mjesto prebivališta u trenutku potresa za zgradu za koju su podnijeli zahtjev.

Primjedba nove vlasti, kažu morate prilagoditi cijene koje su prenisko fiksirane propisima. Nijedna se građevinska firma nije javila jer su cijene preniske, a cijena materijala previsoka…

 Cijelo vrijeme se lovimo za zadnju slamku spasa onima koji obnovu ne žele u jednom dinamički drugačijem procesu. Tu zadnju slamku spasa kroz program mjera koji smo danas završili ćemo promijeniti, ali želim apostrofirati hrvatskoj javnosti i jasno dati do znanja: Fond za obnovu nije osnovan da bi točkasto pristupio obnovi Zagreba i nekim drugim krajevima. Fond ima zadatak provesti organiziranu obnovu, a to znači: ako vam je danas na stolu 21 rješenje, onda za to ne treba 21 nadzorni inženjer, 21 koordinator i izvođač, već u objedinjenom procesu obnove možete jednostavno ugovoriti dionike u uklanjanju objekata.

Želite reći da gospodin Vanđelić nije dobro razumio svoj posao?

– Kolega Vanđelić će sigurno svoje postupanje promijeniti u trenutku kad ovih 21 odluku zamijeni brojka 210 jer ljudi duplo više od onih koji danas rade u Fondu, 210 postupaka javne obnove neće moći provesti u 15 dana.

Špekuliralo se da će Zagrepčani biti oslobođen učešća onih 20 posto u konstrukcijskoj obnovi. Hoće li se to izbaciti iz zakona?

– Odlučimo li se i u tom segmentu mijenjati zakon, bit će pojednostavljeno izdavanje odluka. Nećemo morati u segmentu upisa hipoteke inzistirati na korelaciji između Ministarstva i sudova. Mislim da i taj parametar moramo maknuti.

Iz Fonda se žale da nemaju dovoljno zaposlenih, imaju 60 zaposlenih, a 30 tisuća ugovora, sporova…

– Fond ima listu onih koji su se prijavili iz institucija i žele u Fond gotovo 500. Raditi ovakvu strogu provjeru onih koji su je već prošli, mislim da nema smisla. Fond mora odlučiti od tih ljudi koji mu se nude, koje žele zaposliti na ovim poslovima.

Zašto se onda gospodin Vanđelić žali da nema ljudi?

– Možda ne bi bilo loše u jednoj od vaših sljedećih emisija pozvati nas obojicu pa bismo razmijenili mišljenja koja ne uspijevamo jer njega ni danas na našoj koordinaciji nije bilo.